Gliptoteka • Izložba

U Gradskom muzeju Bjelovar gostuje izložba u organizaciji Gliptoteke HAZU "Stećci – nekad i danas", koja je nastala je povodom upisa stećaka na UNESCO-ov popis kulturne baštine 2016. godine, pripremljeno za izložbu 2019.

Na izložbi u Gradskom muzeju Bjelovar iz Gliptoteke HAZU predstavljene su fotografije stećaka s lokalitetima na kojima se nalaze, crteži i skice stećaka te promotivni video film o stećcima (Regionalna agencija DUNEA, u sklopu projekta HER.CUL - valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu).

Fotografije čine dio arhive Zbirke sadrenih odljeva stećaka Gliptoteke HAZU, dok su crteži radovi Milivoja Uzelca iz mape "Les Bogomils" nastali inspirirani stećcima. Iz arhiva Gliptoteke iz te mape odabrana su djela s lokaliteta Radimlja te Brotnice.
Stećci su dugo vremena intrigirali putnike, putopisce i znanstvenike, o njima je pisao i poznati putopisac Alberto Fortis u 18. stoljeću (koji je putovao i Dalmacijom) te istraživač i arheolog Arthur Evans potkraj 19. stoljeća. Određeni motivi na stećcima, koji vuku tradiciju od prapovijesti, nagnali su neke istraživače i entuzijaste da ih upravo i smjeste u taj vremenski period. No općenito govoreći, stećke se danas ipak smatra srednjovjekovnim spomenicima, dok neki ukrasi i detalji na njima (poput prikaza viteškog turnira, natpisa na bosančici, prikaza sokolarenja te ukrasnih ljiljana ("fleur-de-lys"), simbola vladarske kuće Anžuvinaca) neosporno govore u prilog tome. Također, danas je odbačena teorija po kojoj su stećci bogumilski spomenici, jer ono što to najviše osporava jest činjenica da u krajevima gdje je bilo najviše rašireno bogumilstvo (dijelovi današnje Srbije, Makedonije i Bugarske) uopće nema stećaka. Stvarni, fizički susret sa stećcima pruža doduše tek najbolju percepciju tih spomenika – pojedini stećci (primjerice križine, stećci u obliku križa) viši su i od dva metra, dok se radi o težini i od nekoliko tona (najveći stećak primjerice, teži 32 tone). Osim monumentalnošću i ukrasima, stećci se izvrsno uklapaju u krajolik u kojemu se nalaze, dajući mu posebnu vizuru i čar.

Cilj je izložbe bio prikazati sadrene odljeve stećaka uzetih "in situ", koji su nastali radom prilikom sudjelovanja na "Izložbi srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije" održane u Parizu 1950. godine, a potom iduće godine u Zagrebu. Ti se odljevi danas nalaze u Gliptoteci u Zagrebu, a potječu od stećaka s nekoliko različitih lokaliteta (primjerice Cista Velika kod Imotskog, Dubravka u Konavlima, Brotnice (Konavle), Radimlja kod Stoca te ostalih). Za izradu odljeva Gliptoteka (tada pod nazivom Gipsoteka) je 1949. godine angažirala Ivana Rendjea, profesora, povjesničara i numizmatičara koji je 30-ih i 40-ih godina proučavao i fotografirao stećke, a izradio je i detaljnu kartu nekropola stećaka, dok je slikar i povjesničar umjetnosti Ljubo Babić bio umjetnički voditelj pariške izložbe. Uz Zbirku sadrenih odljeva stećaka nalaze se i fotografije koje je načinio Rengjeo, a digitalizirane su 2018. povodom izložbe iduće godine. Za izložbu su pripremljene i fotografije koje je načinio jedan od najpoznatijih i najboljih fotografa 20. stoljeća u nas, Tošo Dabac.
Od 2008. godine krenulo je upisivanje stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, prigodom čega je komisiji iz UNESCO-a dostavljen doista obiman materijal o problematici. Za upis su se prijavile četiri države – Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora te Srbija, zemlje unutar kojih se nalazi izvjestan broj lokaliteta sa stećcima, barem u njihovim pograničnim dijelovima. Hrvatska je prijavila 2 lokaliteta, BiH čak 22, Crna Gora 3 te Srbija 3, a zamolbe su predane UNESCO-ovom uredu u Parizu. Dana 15. srpnja 2016. godine na zasjedanju UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu u Istanbulu upisano je 28 lokaliteta iz spomenutih zemalja na Popis svjetske baštine. Od lokaliteta iz Hrvatske upisana su dva: Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj, koja se nalazi duž magistralne ceste Trilj – Imotski te lokalitet Dubravka (s crkvom sv. Barbare) u Konavlima, u blizini tromeđe Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom.

Izložba "Stećci – nekad i danas" Gliptoteke HAZU gostuje u Gradskom muzeju Bjelovar do 25. rujna 2020.