U stalnom postavu Zbirke hrvatskoga kiparstva od XIX. do XXI. st. izložena su 243 djela 65 autora. Većinu zbirke čine originali: skulpture u trajnim materijalima (bronci, drvu, pleksiglasu, nehrđajućem čeliku ...) te originalni gipsani modeli i manji broj sadrenih kopija. Najveća i najsustavnije prikupljena zbirka modernoga hrvatskoga kiparstva daje pregled razvoja hrvatskoga kiparstva od druge polovice XIX. stoljeća do danas.

Zbirka je postavljena kronološki, počinje djelima Vatroslava Doneganija (1836. - 1899.) i Ivana Rendića (1849. - 1932.), prvih školovanih hrvatskih kipara, kojima se nastavlja prekinuti povijesni kontinuitet od Jurja Dalmatinca (XV. st.). U tom interregnumu strani umjetnici poput Antona Dominika Fernkorna (1813. - 1878.) po narudžbi podižu spomenike (Sv. Juraj ubija zmaja - Park skulptura Gliptoteke).

Slijede dvorane s djelima Rudolfa Valdeca (1872. - 1929.) i Roberta Frangeša-Mihanovića (1872. - 1940.), školovanih po poznatim europskim centrima, koji u hrvatsku skulpturu unose moderne europske stilove - simbolizam, secesiju i impresionizam. Branislav Dešković (1883. - 1939.), naš najpoznatiji animalist, predstavljen je skulpturama pasa ptičara i portretima koje karakterizira impresionistička obrada površine.

Najpoznatije ime hrvatskoga kiparstva, Ivan Meštrović (1883. - 1962.), jedan od osnivača bečke secesije, zastupljen je djelima iz ranoga secesijskog razdoblja, ali i kasnijim djelima.

Slijede djela umjetnika okupljenih oko Proljetnog salona, koji djeluju između dva svjetska rata: Frane Cote, Ferde Ćusa, Hinka Juhna, Ive Kerdića, Roberta Jeana Ivanovića, Dujama Penića, Joze Turkalja i Mile Wood.

Zasebno je izložen ciklus skulptura Vanje Radauša (1906. - 1975.) Panopticum Croaticum, nastao između 1959. i 1961. Ciklus od 25 skulptura prirodne veličine u obojenom gipsu nastao je pod utjecajem angažiranog ekspresionizma i nadrealizma.

Skulpture, pretežno ženski aktovi, Frane Kršinića, Ive Lozice i Grge Antunca pripadaju mediteranskom krugu djela lirskih obilježja.
Predstavnici apstraktne umjetnosti u kiparstvu: Vojin Bakić, Ivan Kožarić, Dušan Džamonja, Aleksandar Srnec, Branko Vlahović, Šime Vulas, Raul Goldoni zastupljeni su svojim antologijskim djelima, koja znatno obogaćuju Zbirku. Skulptura druge polovice XX. stoljeća predstavljena je djelima Marije Ujević-Galetović, Ivana Sabolića, Vjekoslava Rukljača, Branka Ružića, Ivana Lesiaka, Valerija Michielija, Vaska Lipovca i dr., koja ukazuju na heterogeni razvoj hrvatske skulpture svojstven našemu vremenu.
Postav završava djelima srednje generacije suvremenih umjetnika.